Sukladno inicijativi osnivanja, koju je potaknulo desetak lokalnih akcijskih grupa sa područja Republike Hrvatske i dijela slavonskih županija, a čiju aktivnost podržava i Hrvatska zajednica županija na čelu sa Virovitičko-podravskim županom Tolušićem, nedavno je održana osnivačka Skupština Mreže za održivi razvoj Hrvatske.
Povodom toga, ali i nekih drugih ključnih pitanja hrvatske poljoprivrede, prenosimo razgovor Agrokluba s predsjednikom novosnovane mreže, Tugomirom Majdakom.
Samoorganiziranje lokalnog stanovništva
“Mreža za održivi razvoj Hrvatske je civilna mreža koja je osnovana u cilju jačanja kapaciteta LEADER organizacija i širenja LEADER metodologije u Hrvatskoj. Radimo na povezivanju, jačanju kapaciteta, razmjeni iskustava i javnom zagovaranju interesa lokalnih akcijskih grupa (LAG), razvojnih i znanstvenih ustanova te ostalih pravnih osoba koje se bave ruralnim razvojem u Republici Hrvatskoj. Trudimo se na taj način osigurati sudjelovanje hrvatskih LAG-ova i ostalih dionika na ruralnom području u europskim ruralnim mrežama, što smatramo ključnim korakom“, govori Majdak za Agroklub.
“Pristup LEADER za poticanje održivog razvoja ruralnih područja zemalja-članica Europske unije stvaran je godinama i poboljšavan metodom pokušaja i stečenih iskustava. Uz ostala načela, LEADER naglašava darazvoj svakog, pa i najmanjeg područja, treba biti potaknut iznutra, od samih stanovnika, a ne nametnut s neke od viših razina upravljanja područjem. Pokretanje stanovništva na samoorganiziranje putem osnivanja LAG-ova predstavlja osnovni alat programa LEADER i njime se uspješno vodimo” navodi Majdak, ističući kako neki od ruralnih projekata već imaju i građevinske dozvole, unatoč tome što Program ruralnog razvoja za RH još uvijek nije prihvaćen od strane EK.
Glavni cilj je lokalni i regionalni ruralni razvoj!
“U interesu promicanja lokalnog i regionalnog ruralnog razvoja na području cijele Hrvatske, u okvirima EU i drugih međunarodnih institucija, Mreža za održivi razvoj Hrvatske zajednički će koordinirati aktivnosti i obveze iz pretpostavljenih projektnih zadataka te sinergijski pronalaziti adekvatna rješenja u cilju realizacije istih, a bitno je naglasiti kako Virovitičko-podravska županija ima već 55 pripremljenih projekata od kojih većina ulazi u Mjeru 4″, naglašava Majdak.
“Svjesni smo i previše, s obzirom da pet slavonskih županija u svakom segmentu stagnira u razvoju za ostatkom RH, da izrazito ruralna područja u kojima poljoprivredna proizvodnja predstavlja značajan dio gospodarstva, nemaju dovoljno velik utjecaj na kreiranje poljoprivredne politike i formiranje Programa ruralnog razvoja, a time i budućnosti proizvođača. Zato kroz udruživanje u ovakvu mrežu želimo zastupatiinterese poljoprivrednih proizvođača i to je zajednički cilj svih uključenih”, ističe Majdak.
Kaskamo u brandiranju i zaštiti proizvoda!
U sastav Mreže za održivi razvoj Hrvatske koja okuplja Lokalne akcijske grupe s područja osam županija, ušao je prije nekoliko dana i LAG Bilogora Papuk, koji je i jedan od inicijatora njezina osnutka.
“Cilj je uključivanje u Nacionalnu mrežu za ruralni razvoj te EU mrežu za ruralni razvoj. Uključile su se i neke udruge, Slavonski kulen/kulin, Slavonski med, Zajednica seljaka Slavonije i Baranje, Hrvatski posavac. Kaskamo u brendiranju izvornosti, zaštiti proizvoda, a to ćemo lakše postići zajedničkim djelovanjem u međunarodnim povjerenstvima. Čak i mađarska inicijativa Ruralni akcelerator želi biti naš član. Podršku nam je dala Hrvatska zajednica županija kako sami LAG-ovi nisu mogli stvoriti potrebnulogistiku za ovakav pothvat“, govori Majdak o aktivnostima Mreže.
Efekt Mjera ruralnog razvoja bit će vidljiv tek za tri godine
LEADER ohrabruje ruralna područja da propitkuju nove načine prevladavanja razvojnih poteškoća s kojima se susreću, kao što su starenje stanovništva, niska razina pružanja usluga ili manjak prilika za zapošljavanje. LEADER promiče drukčiji pristup razvoju u odnosu na raniji način sektorskog pristupa ili onog fokusiranog samo na pojedine skupine korisnika, a koji se primjenjuju kod oblikovanja klasičnih javnih politika, i tu je najveća razlika.
“Propustili smo iskoristiti sve ono što nam je EU pružila, u posljednje dvije godine slabo smo koristili mogućnosti IPARD-a i mjera prijelaznog razdoblja koje je Bruxelles nudio, projekti su čekali, a projekti koji se prijavljuju sada dat će nažalost efekat tek za dvije godine. Primjerice, efekat mjera navodnjavanja koje su trebale biti nacionalni prioritet i kroz natječaje ruralnog razvoja ići već ove godine, će se vidjeti tek za tri godine, jer ove natječaje Ministarstvo planira objaviti tek od sljedeće godine”, apelira Majdak na sporost i neučinkovitost primjene i stope iskorištenja svih mjera koje se nude za razvoj ruralnih područja.
Ipak, kako se kroz LEADER pristup potiče uspostava veza između lokalnih aktera i sektora, koji često rade izolirano, ali također promovira povezivanje među ruralnim područjima, kroz djelovanje mreže će u budućnosti iskoristivost biti učinkovitija. Uglavnom manja, homogena i socijalno povezana područja sa zajedničkom tradicijom, lokalnim identitetom, osjećajem pripadnosti kraju i zajedničkim potrebama i očekivanjima napokon će dobiti poticaj kakav i zaslužuju.