Program tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekata energetske učinkovitosti

Pin it

Tetida

Tim stručnih osoba za EU fondove, povećanje učinkovitosti u prodajnim proizvodnim procesima

PROGRAM TEHNIČKE POMOMOĆI JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE ZA PRIPREMU I PROVEDBU PROJEKTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZAMJENOM NEUČINKOVITE I ŠTETNE RASVJETE SA ŠTEDLJIVIM I EKOLOŠKIM SVJETILJKAMA

Poštovani,

obraćamo Vam se u ime društva Tetida d.o.o. da Vam ukratko prikažemo našu uslugu kao i mogućnost uspostavljanja poslovne suradnje u pripremi natječajne dokumentacije i iznalaženju odgovarajućih rješenja za razvoj i izvedbu projekta javne rasvjete.

Opis usluge:

Tetida d.o.o Vam za jedinice lokalne samouprave pripremio je program tehničke pomoći  za pripremu i provedbu projekta energetske učinkovitosti zamjenom neučinkovite i štetne rasvjete sa štedljivim i ekološkim svjetiljkama.

Usluga se sastoji od:

  1. Analize podataka dobivenih iz izvještaja o energetskom pregledu javne rasvjete,
  2. Predlaganja modela provedbe projekta sa tehno- ekonomskom analizom projekta energetske učinkovitosti zamjenom neučinkovite i štetne rasvjete sa štedljivim i ekološkim svjetiljkama s obzirom na raspoloživa financiranja:
    1. Investicija vlastitim izvorima financiranja
    2. HBOR – ESIF Kredit za energetsku učinkovitost za javnu rasvjetu
    3. ESCo model
    4. Javno privatno partnerstvo
  3. Određivanje obuhvata projekta po izabranom modelu,
  4. Izrada Investicijske Studije,
  5. Prilagođavanje natječajne dokumentacije obuhvata projekta,
  6. Izrada konačne verzije natječajne dokumentacije sa prilozima prema postojećem Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/2016) i Zakonu o EnU (NN 127/2014) i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 11/2015)

Pregled Zakonodavnog okvira  – Javna Rasvjeta

Javna rasvjeta je dio komunalne infrastrukture naseljenih područja čiju izgradnju i održavanje tj. upravljanje regulira Zakon o komunalnom gospodarstvu, a u nadležnosti je gradova i općina, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Primarna funkcija sustava javne rasvjete jest osiguravanje prometa ljudi i vozila noću kroz javno-prometne površine na siguran način. Sigurnost u prometu, među ostalim, uvjetovana je i vizualnim čimbenicima kod kojih kvaliteta javne rasvjete igra značajnu ulogu.

Stvaranje povoljnih vizualnih prilika za dionike prometa, tj. ljudi i vozila u uvjetima slabe vidljivosti moguće je isključivo kroz zadovoljavanje minimalnih standarda rasvjetljenosti, tj. poštivanjem svjetlotehničkih parametara definiranih normom s područja svjetlotehnike (HRN EN 13 201).

Racionalno gospodarenje električnom energijom predstavlja značajan segment održivog razvitka lokalnih zajednica.

Europska unija postavila je ključne odrednice razvoja u sklopu Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020 koje se temelje na prelasku na nisko-ugljičnu ekonomiju koja učinkovito koristi resurse.

Ovom strategijom sve zemlje članice Europske Unije obvezale su se smanjiti emisiju CO2 za 20%, povećati konkurentnost gospodarstva i promicati veću energetsku sigurnost.

Kao podrška ciljevima energetske učinkovitosti uspostavljena je Direktiva 2006/32/EU koja u članku 5 propisuje da subjekti iz javnog sektora moraju kupovati energetski učinkovite proizvode i usluge.

Republika Hrvatska prepoznala je javnu rasvjetu kao jedan od ključnih sektora za ostvarenje energetskih ciljeva Europske unije što je vidljivo u usvojenim strateškim dokumentima.

U okviru trećega Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti (NAPEnU) predviđa se da će se tri četvrtine ukupne potrošnje električne energije za javnu rasvjetu (oko 60 GWh godišnje) pokriti odgovarajućim mjerama za modernizaciju sustava javne rasvjete do 2020. godine.

Operativnim programom Konkurentnost i kohezija za korištenje Europskih Strukturnih i investicijskih (ESI) fondova također su predviđena financijska sredstva za zadovoljenje ovih ciljeva (OPKK mjera 4c4).

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske i Zakon o energetskoj učinkovitosti definiraju obveze jedinica lokalne samouprave u provedbi mjera energetske učinkovitosti, uporabi ekološko prihvatljivih rasvjetnih tijela i smanjenja svjetlosnog onečišćenja.

Dužnost donošenja Akcijskog plana definirana je Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) predstavlja strategiju upravljanja i usklađenja postojećeg sustava javne rasvjete (SJR) u svrhu postizanja sljedećih ciljeva:

  • povećanje sigurnosti svih dionika na prometnicama te ostalim javnim površinama;
  • smanjenje stope kriminala i poticanje socijalnih te gospodarskih aktivnosti kroz povećanje atraktivnosti rasvjetljenih dionica;
  • zaštita okoliša (zaštita okoliša i stambeno-poslovnih zona od svjetlosnog onečišćenja, uklanjanje štetnih radnih tvari izvora svjetlosti (živa i dr.), smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova);
  • povećavanje energetske učinkovitosti;
  • povećanje učinkovitosti sustava održavanja i upravljanja;
  • podizanja kvalitete i ugode života kroz povećanje standarda rasvjetljavanja javnih prometnica, šetnica i parkova.

Veliki potencijal energetskih ušteda u javnoj rasvjeti prepoznat je od strane Europske unije, koja je u periodu između 2010. i 2017. godine pokrenula politiku sustavnog povlaćenja mnogih neučinkovitih i ne-ekoloških tipova sijalica korištenih u javnoj rasvjeti.

Republika Hrvatska je 30. rujna 2011. godine donijela Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kojim se uređuju načela zaštite, subjekti koji provode zaštitu, način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću u svrhu smanjenja potrošnje električne energije, obvezni načini rasvjetljavanja, mjere zaštite od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u svezi sa svjetlosnim onečišćenjem.

Uredbom europske komisije (EC 245/2009) koja se odnosi na zahtjeve za ekološki dizajn svjetiljki određene grupe proizvoda više se neće moći stavljati na tržište Europske unije, a samim time ni nabavljati za potrebe održavanja postojećih svjetiljki.

Grupe proizvoda koje se povlače iz proizvodnje odnose se na gotovo 30% izvora svijetlosti koje se trenutno koriste u sustavima javne rasvjete gradova i općina Republike Hrvatske, a među njima su i visokotlačni zamjenski natrijevi (NaVT) te visokotlačni živini (VTFE) izvori svijetlosti sa visokim udjelom aktivne supstance žive kao onečišćivača.

Zakonom o Zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11 čl.34.) predviđene su kazne u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za nepridržavanje zakonskih odredbi!

ESCo model poslovanja

  • Osnovni princip projekata energetske učinkovitosti je otplata investicije kroz uštede;
  • Plaćanje pruženih usluga temelji se na postignutim poboljšanjima energetske učinkovitosti i ispunjenju drugih dogovorenih kriterija glede ostvarenih postignuća;
  • Za potencijalnog korisnika energetske usluge ne zahtjeva financijska ulaganja;
  • Jedinica lokalne samouprave plaća mjesečnu naknadu za ostvarene uštede temeljeno na ostvarenim i verificiranim uštedama prikazanima u izvješću o rezultatima praćenja, mjerenja i verifikaciji;
  • Potrebna sredstva za investiranje u ESCO projekt dolaze od novca koji se već nalazi u postojećem proračunu jedinice lokalne samouprave (na stavci troškova energenata i održavanja Javne rasvjete);
  • Zakonom o proračunu (NN87/08, 136/12, 15/15) sukladno čl.88. st.5. i 90. st.1., te čl.91. st.2. ne predstavlja javni dug;

 

ESCO modeli financiranja (Ugovor o energetskom učinku i Javno-privatno partnerstvo)

Prednost ESCO (EPC ili JPP) modela financiranja, u odnosu na realizaciju rekonstrukcije proračunskim novcem (samostalno provođenje projekta rekonstrukcije od strane grada ili općine), leži u činjenici kako ESCO tvrtka pri realizaciji projekta nudi ključ u ruke uslugu koja uključuje slijedeće:

  1. izradu projektne dokumentacije;
  2. dobavu opreme i izvedbu radova;
  3. uslugu održavanja sustava javne rasvjete (isključivo u JPP modelu);
  4. garantirane energetske i troškovne uštede;
  5. garantirani funkcionalni rad (otklanjanje svih kvarova ili grešaka u radu) tijekom trajanja ugovornog odnosa.

Osim navedenog, prednost angažmana ESCO tvrtke leži u dostupnosti povoljnije opreme javne rasvjete (svjetiljki, sijalica i dr.) od strane ESCO tvrtke u odnosu da ih JLS samostalno nabavlja, što ESCO model financiranja čini potencijalno povoljnijim od tradicionalnog načina financiranja proračunskim sredstvima ili kreditnim zaduženjem JLS. Ugovor o energetskom učinku, odnosno EPC model (engl. Energy Performance Contracting) jedno je od mogućih rješenja financiranja rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete koji se provodi na način da privatni partner/ESCO tvrtka (engl. Energy Service Company) u potpunosti samostalno financira i provodi radove na rekonstrukciji javne rasvjete.

ESCO tvrtka koristi ostvarene troškovne uštede, koje se javljaju nakon rekonstrukcije javne infrastrukture, za pokrivanje vlastitih investicijskih i kapitalnih troškova. Nakon isteka EPC ugovora JLS ima koristi od provedene rekonstrukcije zbog energetskih i novčanih ušteda koje se ostvaruju i nakon isteka ugovornog odnosa sa ESCO tvrtkom.

Ugovaranje energetske usluge temeljem Ugovora o energetskom učinku definiran je Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru.

EPC model financiranja smatra se ekvivalentu ugovora o robnom zajmu sa pruženim jamstvima na tehničke karakteristike opreme.

Sukladno Uredbi o energetskoj usluzi, EPC ugovor, ukoliko je naknada za uslugu manja od zajamčenih ušteda, se ne smatra javnim dugom u smislu Zakona o proračunu. Također, čl. 88. Zakona o proračunu navodi kako se JLS smije zadužiti i više od dozvoljenih 20% ukoliko se radi o EU projektima i projektima energetske učinkovitosti.

S obzirom na Zakon o proračunu, Uredbu te EUROSTATovo tumačenje, predlaže se svakoj JLS da za svaki slučaj dostave Ministarstvu financija upit u kojem navode da će pokrenuti postupak odabira ESCO partnera te u kojem također navode da će naknada biti manja od ušteda.

Prema tumačenju The European PPP Expertise Centre (EPEC) svi EPC ugovora se smatraju javnim dugom odnosno zaduženjem javnog sektora što implicira da se za iste treba ishoditi suglasnost Ministarstva financija.

U Republici Hrvatskoj se Ugovori o energetskom učinku (EPC) temelje na Zakonu o energetskoj učinkovitosti te Uredbi o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru. Temeljem navedenih propisa, propisan je sadržaj Ugovora o energetskom učinku osnovne karakteristike takvih ugovora te osnovni pojmovi.

Javno privatno partnerstvo

Drugi ESCO model koji se također koristi je model Javno-privatnog partnerstva (JPP), odnosno model financiranja i realizacije projekta u kojemu ESCO tvrtka/Društvo posebne namjene (sukladno Zakonu o JPP-u, dalje u tekstu DPN) projektira, rekonstruira, održava i upravlja sustavom javne rasvjete tijekom ugovornog perioda te sukladno propisanim standardima i uvjetima JPP ugovora mora zadovoljiti definirane zahtjeve energetske učinkovitosti.

Rekonstrukcija javne rasvjete koristeći LED tehnologiju zahtijeva značajna početna investicijska ulaganja, koja često predstavljaju nepremostivu prepreku za većinu JLS.

Društvo posebne namjene mora pružati uslugu raspoloživosti tijekom cijelog vremena trajanja JPP Ugovora.

Za pruženu uslugu, javni partner, odnosno JLS, plaća privatnom partneru/Društvu posebne namjene jedinstvenu mjesečnu naknadu koja se umanjuje ukoliko zahtjevi nisu ispunjeni odnosno ukoliko usluga nije pružena u skladu sa kvalitetom i standardom koji je zahtijevan.

JPP projekti se provode sukladno zakonima i propisima koji uređuju područje JPP-a, a to su prvenstveno;

  1. Zakon o javno-privatnom partnerstvu,
  2. Uredba o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva,
  3. Zakon o koncesijama,
  4. Zakon o javnoj nabavi
  5. Pravilnik o projektima JPP-a male vrijednosti

Temeljem propisa iz područja JPP-a također su definirane osnovne karakteristike JPP ugovora te osnovni pojmovi u JPP projektima. Predmet Pravilnika o projektima JPP-a male vrijednosti su upravo projekti JPP-a male vrijednosti u području energetske učinkovitosti javnih zgrada i građevina javne rasvjete (JPP-EPC Ugovori) u vrijednosti do 5 mil. EUR u kunskoj protuvrijednosti.

Osnovne razlike između ESCO modela (EPC i JPP)

EPC Ugovor proveden na temelju Uredbe o ugovaranju i provedbe energetske usluge ne može imati ugovoreno održavanje i upravljanje SJR od strane pružatelja usluga (članak 5, stavak 5 Uredbe).

Ukoliko se ugovara i usluga održavanja tada bi se takav ugovor temeljem Zakona o JPP-u smatrao projektom sa obilježjima JPP-a te bi trebao proći proceduru prijave i odobrenja projekta JPP-a sukladno navedenom Zakonu.

U JPP Ugovoru, nužno se ugovara, uz provedbe radova na povećanju energetske učinkovitosti, i održavanje javne građevine (bilo zgrade ili sustava javne rasvjete) što proizlazi iz članka 2 stavka 1. Zakona o JPP-u.

EPC Ugovori temeljeni na Uredbi, ukoliko se financiraju u potpunosti iz ostvarenih ušteda, odnosno kada iznos zajamčenih ušteda je veći od naknade koju se Naručitelj obvezuje plaćati pružatelju, se ne smatraju javnim dugom u smislu zakona kojim se uređuje područje proračuna (sukladno čl. 7 stavku 2. Uredbe).

Također, sukladno članku 88. stavku 5 Zakona o proračunu, odredbe zakona koja se odnose na ograničenje mogućnosti zaduživanja JL(R)Sa se ne odnose na projekte unaprjeđenja energetske učinkovitosti.

JPP projekti, sukladno proceduri predlaganja i odobravanja prijedloga projekta JPP-a definiranoj Zakonom o JPP-u, dostavljaju se u AIK-u na odobrenje.

U sklopu postupka odobrenja AIK šalje dokumentaciju i Ministarstvu financija na mišljenje i odobrenje u pogledu dugoročnih obveza JL(R)Sa koje se planiraju preuzeti ulaskom u JPP projekt.

Mogućnost preuzimanja dugoročnih obveza u pogledu JPP naknada jasno je definirana čl. 89. Zakona o proračunu i vrijednost svih ugovorenih JPP naknada ne smije prelaziti 25% ostvarenih proračunskih prihoda umanjenih za kapitalne rashode.

Ako iznos zajamčenih ušteda nije dostatan da pokrije naknadu pružatelju za energetsku uslugu tada su EPC ugovori, temeljeni na uredbi, zaduženje JL(R)Sa sukladno propisima u RH te je JL(R)S dužna ishoditi suglasnost Ministarstva financija na sklapanje takvih ugovora i preuzimanje dugoročnih financijskih obveza.

S druge strane, svi Ugovori o JPP-u, sukladno proceduri predlaganja i odobrenja projekta JPP-a, daju se na mišljenje i odobrenja AIK-a ali i Ministarstva financija te je procedura i tretman JPP projekta u potpunosti definiran kroz zakonodavni okvir.

Newsletter

Facebook